Najživopisnije selo u Homolju – Ribare,smeÅ¡teno je u gornjem delu Ribarske klisure.Naselje se satoji iz viÅ¡eg i nižeg dela.Gornja mala i Donja mala.
Ribare je jedno od deset sela koja,pouzdano ,postoje joÅ¡ od polovine XV veka. U turskom popisu prihoda iz 1467.godine navodi se kao naselje RIBAR sa 4 kuće.Na propratnoj karti je ucrtano na istom mestu gde se i danas nalazi.U istom izvoru se ne navodi naselje koje je postaojalo na podruÄju Adujeva pre ovog popisa,za koje se može pretpostaviti da predstavlja isto selo pre njegovog izmeÅ¡tanja na danaÅ¡nju lokaciju.
DONJE ADUJEVO se navodi  sa Osanicom kao naselje koje je knez Lazar1380.godine, dao manastiru Gornjaku.Na karti iz 1723-1725.godine , navodi se kao naseljeno mesto Haduieva, a istovremeno i pusto naselje Ribari
Pozivajuci se na tradiciju,Tihomir ÄorÄ‘evic navodi da suDonje Adujevo nakon pustoÅ¡enja obnovili doseljenici Srbi iz Sjenice,ali su se ubrzo odatle premestili u danaÅ¡nje selo Ribare.
Evo  sta navode podaci  iz arhive Dragise Bogdanovica
Živopisan položaj naselja, koga Äine Gornja i Donja mala, smeÅ¡teno u prelepoj Ribarskoj klisuri, spada u grupu najstarijih naselja u Homolju po popisu naselja u „BraniÄevskom tefteru“ iz 1467 godine. U njemu živi 480 stanovnika, pravoslavne veroispovesti, srpskog porekla, na temeljima neistražene naseobine rimskog utvrÄ‘enja-kule motrilje, kao jedino naselje u Homolju kroz koje protiÄe reka Mlava. U ataru naselja, na ušću reke Osanice, kao desne pritoke Mlave, na mestu zvanom „Šupljaja“, postoji pravoslavna crkva, koju je po legendi sagradila kneginja Milica, posle Kosovskog boja, kao znak zahvalnosti prema meÅ¡tanima naselja Ribare, Osanica i Izvarica. U naselju radi podruÄno odeljenje osnovne Å¡kole do Äetiri razreda, kablovska televizija, telefon, objekti trgovinskih usluga, snabdeveno je gravitacionom vodom i udaljeno je od regionalnog puta Požarevac – Bor 2 kilometara. Ribarska klisura, sa rekom Mlavom, sa neistraženim lokalitetima Rimske i Vizantijske imperije, nudi bogat sadržaj za razvoj seoskog turizma
Strana u izradi ….. Â ujedno i poziv svima da napisu za svoje naselje nesto izmedju legende i istine.
PoÄeću da verujem u podmetaÄinu, da su naselja u Homolju formirana naseljavanjem sjeniÄana. Ako je mali dokaz, da se u mnogim vlaÅ¡kim i srpskim naseljima, KOBILKA – zove predmet koji koristi vodonoÅ¡a, a sjeniÄani zovu OBRAMICA, postoje mnogo drugih reÄi i toponima, koji vezuju Vlahe i Srbe i potvrÄ‘uju njihov suživot mnogo vekova unazad. Verovatno neko nije Äitao da su kod KaraÄ‘orÄ‘a i MiloÅ¡a Obrenovića , uÄestvovale homoljske Äete u vojevanju protiv Turaka, a isto tako homoljska naselja davala su ratnike za Tursku vojsku, Äija su imena zapisana u „BraniÄevskom tefteru“ iz 1467 godine. JoÅ¡ dublje u proÅ¡lost, ko želi viÅ¡e saznanja o istoriji Homolja i IstoÄne Srbije, može da prouÄi u crkvenim knjigama, pisane crkvenoslovenskim pismom, zaÅ¡to postoji i Äije je bilo naselje MiloÅ¡eva kula koje se nalazi kod Rudne Glave, blizu Majdanpeka.