Ribare

Najživopisnije selo u Homolju – Ribare,smeÅ¡teno je u gornjem delu Ribarske klisure.Naselje se satoji iz viÅ¡eg i nižeg dela.Gornja mala i Donja mala.

Ribare je jedno od deset sela koja,pouzdano ,postoje još od polovine XV veka. U turskom popisu prihoda iz 1467.godine navodi se kao naselje RIBAR sa 4 kuće.Na propratnoj karti je ucrtano na istom mestu gde se i danas nalazi.U istom izvoru se ne navodi naselje koje je postaojalo na području Adujeva pre ovog popisa,za koje se može pretpostaviti da predstavlja isto selo pre njegovog izmeštanja na današnju lokaciju.

DONJE ADUJEVO se navodi  sa Osanicom kao naselje koje je knez Lazar1380.godine, dao manastiru Gornjaku.Na karti iz 1723-1725.godine , navodi se kao naseljeno mesto Haduieva, a istovremeno i pusto naselje Ribari

Pozivajuci se na tradiciju,Tihomir Đorđevic navodi da suDonje Adujevo nakon pustošenja obnovili doseljenici Srbi iz Sjenice,ali su se ubrzo odatle premestili u današnje selo Ribare.

Evo  sta navode podaci  iz arhive Dragise Bogdanovica

Živopisan položaj naselja, koga čine Gornja i Donja mala, smešteno u prelepoj Ribarskoj klisuri, spada u grupu najstarijih naselja u Homolju po popisu naselja u „Braničevskom tefteru“ iz 1467 godine. U njemu živi 480 stanovnika, pravoslavne veroispovesti, srpskog porekla, na temeljima neistražene naseobine rimskog utvrđenja-kule motrilje, kao jedino naselje u Homolju kroz koje protiče reka Mlava. U ataru naselja, na ušću reke Osanice, kao desne pritoke Mlave, na mestu zvanom „Šupljaja“, postoji pravoslavna crkva, koju je po legendi sagradila kneginja Milica, posle Kosovskog boja, kao znak zahvalnosti prema meštanima naselja Ribare, Osanica i Izvarica. U naselju radi područno odeljenje osnovne škole do četiri razreda, kablovska televizija, telefon, objekti trgovinskih usluga, snabdeveno je gravitacionom vodom i udaljeno je od regionalnog puta Požarevac – Bor 2 kilometara. Ribarska klisura, sa rekom Mlavom, sa neistraženim lokalitetima Rimske i Vizantijske imperije, nudi bogat sadržaj za razvoj seoskog turizma

Strana u izradi …..  ujedno i poziv svima da napisu za svoje naselje nesto izmedju legende i istine.

 

 

Једно одговор на Ribare

  1. DragiÅ¡a Bogdanović каже:

    Počeću da verujem u podmetačinu, da su naselja u Homolju formirana naseljavanjem sjeničana. Ako je mali dokaz, da se u mnogim vlaÅ¡kim i srpskim naseljima, KOBILKA – zove predmet koji koristi vodonoÅ¡a, a sjeničani zovu OBRAMICA, postoje mnogo drugih reči i toponima, koji vezuju Vlahe i Srbe i potvrÄ‘uju njihov suživot mnogo vekova unazad. Verovatno neko nije čitao da su kod KaraÄ‘orÄ‘a i MiloÅ¡a Obrenovića , učestvovale homoljske čete u vojevanju protiv Turaka, a isto tako homoljska naselja davala su ratnike za Tursku vojsku, čija su imena zapisana u „Braničevskom tefteru“ iz 1467 godine. JoÅ¡ dublje u proÅ¡lost, ko želi viÅ¡e saznanja o istoriji Homolja i Istočne Srbije, može da prouči u crkvenim knjigama, pisane crkvenoslovenskim pismom, zaÅ¡to postoji i čije je bilo naselje MiloÅ¡eva kula koje se nalazi kod Rudne Glave, blizu Majdanpeka.

Оставите одговор на DragiÅ¡a Bogdanović Одустани од одговора

Ваша адреса е-поште неће бити објављена. Неопходна поља су означена *

Ово веб место користи Акисмет како би смањило непожељне. Сазнајте како се ваши коментари обрађују.