Da se nesto dogadja i kod nas vidi se iz priloženog.
Žagubica osvanjava sa novim izgledom glavne ulice.
Malo mi deluje Ćosavo ali kad olista nadam se da ce biti mnogo lepše.
Sad ja… ono za poredjenje beÅ¡e nekad zeleno……
Da se nesto dogadja i kod nas vidi se iz priloženog.
Žagubica osvanjava sa novim izgledom glavne ulice.
Malo mi deluje Ćosavo ali kad olista nadam se da ce biti mnogo lepše.
Sad ja… ono za poredjenje beÅ¡e nekad zeleno……
Na putu Žagubica – Petrovac na Mlavi izmedju sela Milatovac Suvido,
na 4 km od Žagubice nalazi se ovaj srednjevekovni manastir. Nekada se tu nalazilo srednjevekovno naselje Trg po kome je crkva i dobila ime.
TrÅ¡ka crkva je najstariji crkveni spomenik u ovom delu Srbije. Prema predanju crkva je izgradjena jos u 9.veku ali na osnovu saÄuvanih materijalnih ostataka
(grifona, prozora na apsidi i keramiÄkih sudova ugradjenih u zapadnu fasadu hrama) može se reći da je hram izgradjen krajem 13.veka negde oko 1274 god. i prvobitno je bio posvećen Sv.Nikoli.
Crkva je srušena i prva velika obnova bila je 1430 god u vreme vladavine despota Djurdja Brankovića i tada je crkva posvećena Rodjenju Bogorodice što je ostalo do današnjih dana.
O tome svedoÄi kamena ploÄa sa natpisom i druga iz 1483 god. TrÅ¡ka crkva je izgradjena u stilu raÅ¡ke Å¡kole.
Zidana je sigom i temeljima od peÅ¡Äara.
Na zapadnoj fasadi se nalaze sklupture uklesane u kamen od Äega se izdvajaju krilati grifoni.
Skulpture grifona se danas joÅ¡ mogu videti u Studenici, Banji i DeÄanima, najlepÅ¡im spomenicima raÅ¡ke Å¡kole. Grifon,od kojih severni drži u prednjim kandžama glavu ovna a u zadnjim glavu Äoveka, dok južni drži glavu andjela, predstavljaju jevandjeliste Luku i Mateju.
U turskim popisima iz 1572 god manastir se vodi kao aktivan. Postoji lepo oblikovan portal izmedju narteksa
i središnjeg dela crkve.
SadaÅ¡nji izgled crkve potiÄe iz obnove koja je izvrÅ¡ena 1796 god. Posle II sv.rata manastir je bio opljaÄkan.
1953 god vršena je rekonstrukcija manastira i podignut je konak.
Noviji konak podignut je 1973.god i u njemu kapela Svetog Nikole.
TrÅ¡ka crkva je uvršćena u znaÄajne istorijske spomenike.
Manastir je aktivan, ženski i o njemu brinu monahinje.


Beljanica buduci Kopaonik
DESPOTOVAC- Program podizanja kapaciteta turizma na podrucju Kucajskih planina, sa centrom na Beljanici (1339 m/nv), koji je usao u Nacionalni investicioni program, ovu regiju ucinice veoma zanimljivom za turiste. Planirana je izgradnja devet skijalista na planinskom kompleksu Beljanice, a u njenom sirem regionu, tacnije na podrucju opstina Despotovac, Zagubica i Petrovac, predvidjena je izgradnja ski-zicara sa gondolama.
– Beljanica, Homolje i Gornjak bice tri poluge na kojima bi se razvijali i novi oblici turizma do ekstremnih interesovanja, poput izletnickog i ruralnog turizma- izjavio je Jordan Aleksic, generalni koordinator programa, ciji je inicijator Fakultet za primenjenu ekologiju „Futura“ i Unija ekologa.
Jordan Aleksic i Slobodan Miljkovic, projektant skijalista, koji su tim povodom boravili u Despotovcu, izjavili su da predstoji izrada katastara prirodnih vrednosti, koja je vec zapocela u despotovackoj opstini.
– Na taj nacin bice utvrdjene sve znacajne vrednosti za razvoj turizma i stvara se ne samo nova slika, vec i novi redosled poteza, kako investicije ne bi bile kampanjske, na o-ruk, nego bi planiranje bilo integralno. To znaci da će citava turisticka regija bice koncipirana, isprojektovana i do nje se nece dolaziti stihijski- dodao je Aleksic.
Prema njegovim recima, vlada je odobrila 50 miliona dinara za pretprojekte, a u roku od pet godina bice izdvojeno mnogo vise para za infrastrukturu. Realizacija zicare od Beljanice do Lisina moze se ocekivati vec tokom ove i naredne godine.
– Ovde nije rec o nekoj ledini, vec o nizu turistickih inicijativa koje vec postoje. Lisine godisnje poseti 50 hiljada gostiju, sto stvara mogucnost daljeg razvoja i privlacenja jos veceg broja turista. Ovaj ski-centar bio bi na pola puta u odnosu na Kopaonik. Vec to govori da je ova destinacija pravi izbor-uveren je Aleksic.
Zlatko Dragosavljevic, predsednik Skupstine opstine Despotovac, smatra da ce ovaj program despotovackoj opstini pruziti ne samo dobru sansu za razvoj turizma, vec i za nove delatnosti. Osim predivne prirode, u restoranima „Lisine“, „Lisinski raj“ i „Vodopad“, kao i Domu vila Termoelektrane „Morava“ iz Svilajnca koji je u izgradnji, buduci gosti moci ce da jedu pogacu ispod saca, kacamak, med i ostale djakonije iz ovog kraja. U planu je i izgradnja jos tri restorana-motela, ciji investitori prikupljaju projektnu dokumentaciju.
Vrelo mlave nalazi se u samoj Zagubici, ispod severnih obronaka planine Beljanice, i predstavlja malo jezero odakle izvire reka Mlava. Nalazi se u prirodnom amifiteatru, koji se u pravcu zapada otvara u kratku dolinu kojom otice voda. Samo jezero ima nekih tridesetak metara u precniku, a voda, usled velike dubine, ima tamnozelenu boju. Ronilacke ekipe spustile su se do dubine od oko 70 metara, ali nisu dospeli do dna vrela, tako da je dubina ovog jezerceta i danas nepoznata.
Na 160-om kilometru od Beograda, 80-om od Pozarevca, na povrsini od 760 kvadratnih kilometara, kao prirodni most Istocne Srbije i Stiga i Zvizda nalazi se opstina Zagubica, sa svojih 16 naselja i 14.823 stanovnika. Vekovima oznacavana i kao Homolje sa bogatim kulturno-istorijskim prirodnim spomenicima, u pricama onih koji nisu dovoljno znali o ovom kraju  ili su ga u svojim putovanjima zaobilazili, a u saznanjima zapostavljali, Zagubica je oduvek predstavljala nepoznanicu.Okruzena Homoljskim planinama i Beljanicom, sa nadmorskom visinom od 312 metara oduvek je predstavljala izazov za one koji su za Zagubicu culi po neprohodnosti puta Bor-Zagubica preko Crnog Vrha, po ostrim zimama, ali i po rekama bogatim potocnim pastrmkama i lovistima krupne i sitne divljaci, po cuvenom homoljskom siru, kajmaku i homoljskoj jagnjetini…
Zagubica je naselje sa oko 4.000 stanovnika i sediste istoimene opstine Istocne Srbije i Homolja. Lezi na severnoj strani Beljanice na obali ciste i bistre reke Mlave. Okruzena je jos uvek netaknutom prirodom, kojom dominiraju pravi biseri i spomenici prirode, koji po svojim osobenostima zaokupljuju paznju mnogih svetskih strucnjaka. Homoljska potajnica ili u narodu poznata kao “Stojanje“ je jedna od 40 reka potajnica u svetu i jedna od tri u Srbiji, Vrelo Mlave cija ispitana dubina je 74 metara predmet je naucnih istrazivanja ronilaca iz brojnih zemalja Evrope. Ne treba zaboraviti ni Krupajsko Vrelo koje spada u red jos nedovoljno ispitanih izvorista, zatim Osanicku prerast, Gornjacku i Ribarsku klisuru, Buk… Medju kulturno istorijskim spomenicima dominiraju Manastir Gornjak (1378.) koji je zaduzina kneza Lazara i nalazi se na levoj obali reke Mlave. Trska crkva je najstariji manastir u Branicevskoj eparhiji i nalazi se na cetvrtom kilometru regionalnog puta Zagubica-Petrovac. Zagubica je od Bora udaljena 46 km, od Majdanpeka 46 km, od Petrovca 46 km i od Despotovca 60 km. Svi ovi putni pravci su regionalni. Privreda Zagubice zasnovana je na koriscenju prirodnih resursa ovog podrucja, drvnoj industriji, rudarstvu i eksploataciji mrkog uglja, mermera i ukrasnog kamena, sumarstvu, a osnovna delatnost stanovnistva je poljoprivreda odnosno stocarstvo. U opstini Zagubica postoje tri osnovne skole sa podrucnim odeljenjima u svim naseljima opstine i srednja Tehnicka skola u kojoj se skoluju ekonomski tehnicari, kuvari, konobari i masinbravari. Zdravstvena zastita organizovana je kroz rad Doma zdravlja u Zagubici i ambulanti u Krepoljinu i Laznici, a kulturne aktivnosti i desavanja organizuju se u nadleznosti KPC-a u Zagubici koji je smesten u Domu kulture u glavnoj ulici.